Plastični ocean

Nedavno istraživanje otkrilo je da bi do 2050. godine u oceanima moglo biti više plastičnog otpada nego riba, ali što je još više zabrinjavajuće jest to da dio te plastike završava upravo u tim ribama koje ljudi kasnije jedu.

Nije tajna da se količina plastičnog otpada u oceanima iz dana u dan nagomilava, međutim utjecaj koji će to imati na naš ekosustav i na našu vrstu su potencijalno katastrofalni. Problem sa plastikom jest taj što je ona teško razgradiva ili je nerazgradiva u prirodi.

Još veći problem jest to što se plastika u oceanima raspada ali se ne razgrađuje, odnosno pretvara se u mikroplastiku koja onda završava u morskim organizmima, pa tako i ribama koje kasnije ljudi jedu. Ljudi nesvjesno jedu ribu kontaminiranu mikroplastikom, odnosno sitnim česticama raspadnutih ali nerazgrađenih plastičnih masa.

Prema nekim procjenama ljudi godišnje proizvedu oko 300 milijuna tona plastičnih masa. Od toga, nekih 8 milijuna tona svake godine završi u oceanima.

Na Svjetskom ekonomskom forumu predviđeno je da bi doista do 2050. godine moglo doći do te situacije da imamo više plastike nego riba u moru, dijelom zbog toga što oko 32% plastičnog otpada ne završava u reciklaži, a da ne pričamo uopće o kvaliteti ribljeg fonda zbog već navedenog razloga.

Oko 8 milijuna tona plastičnog otpada završava u oceanu svake godine, ekvivalent kamionu punom smeća svake minute. To je količina plastike koja je navela jednog znanstvenika da izračuna kako ljudi koji jedu prosječne količine morske hrane probave oko 11.000 čestica plastike svake godine.