Mnogi sociolozi, psiholozi, pa i liječnici upozoravaju na ozbiljne posljedice koje bi izolacija u pratnji s financijskom krizom mogla imati na zdravlje opće populacije.

Britanski stručnjaci počeli su se baviti tim problemom te tvrde da bi dugoročno broj indirektnih žrtava pandemije mogao biti većih nego onih koji su doista umrli od same bolesti. Ponajviše se boje za mentalno zdravlje ljudi zbog briga o financijskoj budućnosti i narušavanju životne rutine, osjećaja depresije i usamljenosti.

Dok su direktne posljedice epidemije vidljive odmah i golim okom, britanski Institute for Fiscal Studies (IFS) predviđa „trajne negativne zdravstvene učinke“ ove krize, uzrokovane primarno mjerama izolacije i ostankom bez posla, kao i upitnom financijskom budućnošću zbog blokade gospodarstva.

Sve više se raspravlja o tome mogu li posljedice recesije po zdravlje biti veće od povećane smrtnosti uslijed same epidemije.

Istraživači s University of Washington predvidjeli su da bi do kolovoza ove godine, ako epidemije na posustane, samo u Velikoj Britaniji moglo umrijeti 60.000 ljudi. IFS predviđa da bi stotine tisuća ljudi mogle razviti određene oblike kroničnih fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema kao dugoročna posljedica izolacije i recesije, te depresije, problemi od kojih bi veliki dio njih mogao i izgubiti život. Već je zabilježeno nekoliko slučajeva samoubojstava ljudi u samoizolaciji, uglavnom osoba već narušenog mentalnog zdravlja.

Recesija iz 2008. godine u Velikoj je Britaniji ostavila zdravstvenog traga na 900.000 ljudi kojima su posljedično dijagnosticirani određeni oblici kroničnih oboljenja.

Robert Dingwall, profesor društvenih znanosti sa Nottingham Trent University poručio je: „Unutar nekoliko sljedećih tjedana trebali bismo svjedočiti sve većem narušenju mentalnog zdravlja među ljudima suočenima s ozbiljnim oblicima izolacije, radi čega sam upozorio da se oprezno pristupa ovakvim društvenim mjerama. Ne smijemo se fokusirati samo na to da sprječavamo smrti uzrokovane sa COVID-19, a da zanemarimo ostale posljedice i smrtne slučajeve.

Visoka nezaposlenost znatno utječe na loše zdravstveno stanje populacije. Utjecaj na fizičko zdravlje sporiji je i vidi se kasnije od utjecaja na mentalno zdravlje. On će se očitovati u povećanju pretilosti zbog neaktivnosti, ograničene prehrane i pojačanoj konzumaciji alkohola. Pretilost je usko povezana s dijabetesom, kardiovakulatornim i respiratornim problemima.

Veliki problem predstavljaju i odgađanja posjeta pacijenata bolnicama gdje se onda na vrijeme ne otkrivaju fatalna stanja poput srčanog ili moždanog udara, stanja gdje je pravovremena liječnička reakcija krucijalna.