Rodilje u Hrvatskoj sve starije i uglavnom ostaju na samo jednom djetetu

Prema podacima koje su objavili Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Državni zavod za statistiku, u Hrvatskoj je 2018. godine rođeno 37.277 djece. Najviše su rađale žene u dobi između 30 i 34 godine, nakon koji slijede one između 25 i 29 godina.

Najveći broj bio je onih koje su rodile prvi puta, oko 40 posto majki u 2018. godini bile su prvorotkinje.

Unazad nekoliko godina, najviše je žena rodilo u dobi 30 i 34 godine, a njihov postotak se u 2018., kao i u godinama ranije, kreće oko 34 posto. Nakon njih slijede žene od 25-29 godina.

Podaci iz 2017. godine, upućuju na to da žene u Hrvatskoj prvo dijete rađaju s prosječno 28 godina, dok je prosjek u Europskoj uniji nešto viši, odnosno stariji, sa 29 godina.

U Europskoj Uniji je 2017. godine rođeno nešto više od 5 milijuna djece, prosječna dob u kojoj žene rađaju prvo dijete je 29 godina, s tim da najmlađe rađaju u Bugarskoj, s prosječnih 26 godina, a najstarije u Italiji s prosječnih 31 godinu starosti.

Iako znanstvenici računaju da ukupna godišnja stopa fertiliteta od 2,1 djeteta po ženi osigurava zamjenu generacija, u Europi je ona već odavno ispod te brojke, te je 2017. godine iznosila 1,59. Pritom je najviša stopa u Francuskoj, čak 1,9, ali budimo realni to je zahvaljujući imigraciji, a ne domicilnom stanovništvu, a najniža je na Malti, samo 1,26.

U razdoblju od 2001. do 2017. godine, fertilitet u Hrvatskoj varira od 1,4 do 1,6 djece po ženi. U 2017. godini iznosio je 1,42, što je niže i od europskog prosjeka za tu godinu.

Ukupan broj pobačaja i prekida trudnoće u 2018. godini u Hrvatskoj iznosio je nešto više od 7.000. To je za oko 1.000 pobačaja više nego u 2017. godini, čime je prekinut niz od šest uzastopnih godina u kojima se smanjivao broj pobačaja.

Najveći broj medicinski neopravdanih pobačaja bio je kod žena s prebivalištem u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj te Istarskoj županiji.