Ruši li pandemija i masmedije? Drastičan pad oglašavanja kao težak udarac

Kako ćemo li samo preživjeti nešto takvo?! Hoćemo li moći bez iluzorne „nepristrane“ propagande, žutila, promocije degeneričnih ideja i života „važnih“ spodoba?

Novinarstvo je razvojem Interneta i informatike otišlo u smjeru da svi mogu raditi s terena ili od kuće. Jedino što je bitno je da imate nekakvu internetsku vezu s ostatkom svijeta. No, masmediji su zbog manjka oglašavanja uslijed pandemije dobili veliku šamarčinu ostavši bez uobičajenog kolača.

Prema pisanju portala EU Observer, novinarstvo je također doživjelo neugodan udarac zbog pandemije. Kao osnovni razlog navodi se gubitak prihoda uslijed smanjenja oglašavanja kojem su tvrtke pribjegle želeći izbjeći drastičniji ekonomski pad.

Navodeći kako će novinarstvo biti kritični segment u izvještavanju o pandemiji, neki smatraju da je bitno održati tu sferu na trenutnoj razini te izbjeći otpuštanje novinara.

Tako misle i u Danskoj, gdje vlada raspravlja o davanju čak 24 milijuna eura lokalnim medijima kako bi se spasili od propadanja.


Medijski istraživački centar: Mediji financirani Soroševim novcem svaki mjesec dopru do 330 milijuna ljudi


Problem masmedija svakako pritom nije manjak čitatelja, jer se uslijed izolacije njihov broj povećao. Problem je manjak oglašivača koji odbijaju plaćati masmedijima iz ekonomskih razloga, ali i zbog mogućeg negativnog efekta ukoliko se njihove reklame nađu uz tekstove o pandemiji.

Britanski list The Guardian tako navodi da bi mediji u Velikoj Britaniji mogli izgubiti 57 milijuna eura ukoliko pandemija potraje još tri mjeseca, a što je vrlo izgledno.


Njemački mediji promoviraju zamjenu lokalnog pučanstva imigrantima


Pad prihoda uslijed manjeg oglašavanja pogodio je i Australiju te SAD. Primjerice, u SAD-u su prihodi na osnovu reklama pali za čak 50 posto, što je medije navelo da traže pomoć vlasti.

izvještavanje medija o trenutnim problemima pandemije i drugim nepogodama, nesumnjivo je prijeko potrebno, a sigurno je da kvalitetni novinare koji se na dosljedan i korektan način bave ovim problemima sasvim sigurno ne bi smio pogoditi ovaj udar.


Lažljivi mediji – priča o „10 napada na izbjeglice dnevno“ je izmišljena


Međutim, brojni mediji također se pod krinkom „nepristranosti“ ili „slobode izvještavanja“ bave posve beskorisnim temama uz popratno širenje laži, degeneričnosti, izvrnutih „istina“, žutila i potpuno irelevantnih detalja iz života nebitnih „slavnih“ ličnosti.

U cijeloj situaciji, o slobodi iznošenja drugačijih informacija malih „alternativnih“ medija ne treba previše trošiti riječi. Premda na medijskom prostoru svakako ima onih koji iznose apsolutne nebuloze, besmislice i prijevare, dio alternativnih medija jednostavno i nepristrano nudi prostor drugačijim razmišljanjima. Međutim, taj oblik „pluralizma“ je na udaru „nepristranih“ koji sebe prezentiraju kao nekakva mjerila za istinitost pod pseudonimom „fact checkera“.

Razmatranjem činjenica tko takve medije financira te kakvih su ideoloških stavova, pojam „nepristranosti“ ili „neovisnosti“ kojim se takvi kite sam po sebi je teški oblik prijevare, iako vlasti toleriraju njihovo postojanje. Pored propasti žutila i ostalih profiterskih propagandista obmana, utopija i laži, pad takvih običnih prevaranata je više nego poželjan.


Jedini i „nepristrani“ hrvatski „fact checkeri“ kažu kako ih ne financira George Soros

„Fact checking“ portal bez ijednog konkretnog argumenta pokušao „raskrinkati“ Kalergijev plan kao „teoriju zavjere“

Kad „fact checkeri“ negiraju Bijeli genocid navodeći Wikipediju kao „činjenični dokaz“