U jeku pandemije korona virusa, osvrnimo se malo na posljedice takozvane „obične“ gripe u Hrvatskoj tijekom protekle četiri sezone. U tu svrhu iskoristili smo službene podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te određene vijesti i službene izjave stručnjaka.

Tijekom sezone 2019./2020., u Hrvatskoj je do 8. ožujka službeno registrirano 54.937 oboljelih od gripe. Nažalost, broj smrtnih slučajeva nismo uspjeli doznati. Jedan od očekivanih razloga nenavođenja tog podatka je i činjenica da se epidemija korona virusa ispreplela s epidemijom gripe u tom periodu.

Međutim, podaci za sezonu 2018./2019. daju upravo traženu statistiku. U tom je razdoblju službeno registrirano 48.080 oboljelih od gripe.

HZJZ za to razdoblje navodi prijavljenih 75 smrtnih ishoda, što opisuju i kao „povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe.

HZJZ dodaje:

To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom.

Iz ove državne institucije navode i problematiku utvrđivanja stvarnog broja umrlih, pri čemu procjene sugeriraju da bi ih moglo biti i do 500-njak:

Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire do 500-tinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen.

Kako navodi izvještaj, najdominantniji je virus gripe A (65%), pri čemu je najzastupljeniji podtip A/H1pdm09 sa 87%, u odnosu na A/H3 s 13%. Virus gripe B ustanovljen je u samo 4% uzoraka.

Zbog povećanog broja umrlih te sezone pisali su i mediji. Tako je Jutarnji list iznio problematiku navodeći i komentar virologa Vladimira Draženovića iz Nacionalnog centra za gripu pri HZJZ-u, koji je izjavio kako je to bila „do sada neviđena sezona gripe.

Broj oboljelih i umrlih je strašno visok. Sada imamo oko 30 tisuća prijavljenih oboljenja, što se realno može pomnožiti sa četiri. To znači da govorimo o gotovo 120 tisuća zaraženih.

Sezona 2017./2018. imala je 64.808 registriranih oboljenja od gripe. Podatak o broju umrlih od posljedica ove bolesti nije naveden uz komentar:

Teško je reći koliko stvarno osoba umre od gripe izravno ili , što je češće, neizravno (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse).

Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire do 500-tinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen.

U izvještaju za sezonu 2016./2017., HZJZ navodi kako je prijavljeno 15 smrti od gripe, te da od komplikacija uzrokovanih gripom umiru „osobe oslabljenog imunološkog sustava koje razviju komplikacije (prvenstveno upalu pluća) i osobe s kroničnim bolestima kod kojih se osnovna bolest zbog gripe pogorša, prvenstveno osobe starije životne dobi.

HZJZ u istom izvještaju navodi da se pravi broj umrlih od gripe ne registrira iz više razloga. Jedan od njih je primjerice da se kod umrle osobe ne posumnja na gripu kao mogući uzrok smrti, dok je drugi taj da se ne uzmu na vrijeme uzorci za testiranje.

Ipak, HZJZ još jednom procjenjuje da Hrvatska godišnje bilježi „višak smrtnosti“ u sezoni gripe od 125 do 550 osoba godišnje.

To znači da se procjenjuje kako u sezoni gripe svake, a ne samo ove godine, u tjednima kada je aktivnost gripe povećana, umire otprilike 2 do 10 % (ovisno o sezoni) više ljudi nego što bi ih umrlo da nema gripe.

Dodajmo ovdje da je 2018. u razgovoru za britanski list Daily Express povjerenik za zdravstvo EU Vytenis Andriukaitis naveo podatak Agencije za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) prema kojem godišnje u EU uslijed komplikacija zbog gripe umre oko 40.000 ljudi.

Podaci koje navodimo tu su isključivo radi informiranja javnosti o činjenicama koje ukazuju da utvrđivanje uzroka smrti kod oboljelih od gripe nije potpuno jednostavno, kao i to da je gripa ponajviše opasna za osobe oslabljenog imuniteta, u što svakako spadaju ljudi stariji od 65 godina.

Analogije i usporedbe s trenutnom pandemijom mogu se izvoditi, ali to nije tema ovog teksta. Zaključke o tome svatko može donositi sam za sebe.