Bizarno novo istraživanje tvrdi da su ljudi s osjetljivim nosom na odvratne mirise vjerojatnije ksenofobični.
U studiji provedenoj u devet zemalja, znanstvenici su povezali odbojnost prema znoju, lošem zadahu i smrdljivim stopalima s pojačanom nesklonošću prema strancima.
Kloniti se smrada prirodni je mehanizam koji nam pomaže da izbjegnemo bolesti, objašnjavaju stručnjaci Karolinska Instituta u Stockholmu.
Ali kada se radi pretjerano, to može izazvati neprijateljstvo prema strancima za koje se smatra da imaju ‘različite’ higijenske i prehrambene navike.
‘Pojedinci koji se lakše gade tjelesnih mirisa također su skloniji negativnim stavovima prema strancima’, napisali su znanstvenici.
Gotovo 7.000 sudionika sudjelovalo je u studiji koja je ispitivala mišljenja diljem Ujedinjenog Kraljevstva, Novog Zelanda, Kanade, Nigerije, Kenije, Hong Konga, Čilea, Italije i Švedske.
Prilikom procjene osjetljivosti na tjelesne mirise, sudionici su zamoljeni da rangiraju mirise na ljestvici od jedan do pet percipirane odvratnosti.
U istraživanje su uključeni ljudski mirisi poput znoja, urina, stopala, plinova, daha, znoja gornjeg dijela tijela i fekalija.
Oni su uključeni u različite scenarije kao što su: ‘Sami ste kod kuće i primijetite da vam noge jako smrde’ i ‘Vi sjedite pored i primijetite da njihova stopala jako mirišu’.
Izmišljeni scenarij zatim je korišten za procjenu stavova prema izmišljenoj skupini poznatoj kao ‘Drashneanske izbjeglice’.
Istraživači su postavili situaciju u kojoj je Drashneanska skupina iz istočne Afrike ili istočne Europe proživljavala ‘velike građanske nemire posljednjih godina’.
Objasnili su: ‘Kao rezultat ovih uvjeta, mnogi ljudi iz ove zemlje pokušavaju otići.
‘Veliki broj ovih izbjeglica želi emigrirati u vašu zemlju.’
Sudionici su potom odgovarali na brojna pitanja o grupi, uzimajući u obzir prehrambene, higijenske i sanitarne prakse.
Jedno je pitanje pitalo koliko se ‘slažu da bi Drashneanci mogli donijeti zdravstvene probleme’ u zemlju, dok se drugo bavilo potencijalnim kriminalom.
Rezultati su otkrili da je veća vjerojatnost da će sudionici koji su imali visoke ocjene za osjetljivost na odvratne mirise imati negativne stavove prema migrantima.
Stručnjaci tvrde da njihovi rezultati podupiru ‘teorijsku ideju o tome kako je izbjegavanje patogena povezano s društvenim stavovima’.
Rekli su: ‘Ovo glavno otkriće primijećeno je na raznolikom uzorku iz devet zemalja diljem svijeta i bilo je slično za stavove prema izbjeglicama iz istočne Afrike i istočne Europe.
‘Naši rezultati podupiru teoretsku ideju da tradicionalne norme pružaju zaštitu od patogena i da se vanjske skupine gledaju negativno djelomično jer se na njih gleda kao na izazove tim normama.’
