Statistička opasnost zaraze HIV-om varira ovisno o porijeklu

Unatoč činjenici da je u globalu pao rizik zaraze HIV-om u SAD-u tokom posljednjih desetak godina, od 1 naprema 78 na 1 naprema 99, postoje alarmantne razlike među populacijama, ne samo glede načina života već i lokacije i te porijekla. Za crne homoseksualne muškarce, na primjer, gotovo polovica će prema statistici biti zaražena HIV-om tijekom svog života. Naravno, samo ukoliko se nastavi sadašnji trend, jer HIV se može spriječiti prevencijom i edukacijom.

Uzimajući u obzir dijagnoze i stope smrtnosti u razdoblju između 2009. i 2013. godine, i s pretpostavkom da će se takav trend nastaviti, američki Centar za kontrolu zaraznih bolesti (CDC) bio je u stanju predvidjeti rizik zaraze pojedinca kroz njegov životni vijek, s obzirom na njegovo porijeklo, seksualno ponašanje i lokaciju.

Prema stastici, najmanji rizik od zaraze HIV-om tijekom života imaju heteroseksualni muškarci i žene, sa omjerima 1 naprema 473 odnosno 1 naprema 241. Za muškarce koji imaju seksualne odnose sa drugim muškarcima, taj rizik vrtoglavom raste na omjer 1 naprema 6.

No kada se u cijelu računicu ubaci i faktor rasne pripadnosti, razlike postaju još očitije. Dok je opasnost od zaraze HIV-om za bijelca homoseksualca u omjeru 1 naprema 11, za crnce homoseksualce je omjer zastrašujućih 1 naprema 2, što znači da će svaki drugi tokom života zaraziti se ovom opakom bolešću.

Ukoliko se pak iz te računice izbaci faktor seksualnog opredjeljenja, crni muškarci opet izvlače deblji kraj, 1 na svakih 20 će tijekom života biti zaražen HIV-om, dok je ta statistika za bijele muškarce 1 naprema 132.

Međutim, razlike su uočljive i s obzirom na lokaciju, odnosno različiti su rizici u pojedinim saveznim državama. Najveći rizik se nalazi u južnim saveznim državama, kada se gleda ukupan prosjek, nevezano za podjelu po ostalim kategorijama, dok je na primjer, u jednoj od sjevernijih država, Sjevernoj Dakoti rizik samo 1 naprema 670.

Izvor: IFLScience