Mađarska je u ožujku ove godine utrostručila svoje zlatne rezerve, pa je s 94,5 tona postala jedna od tri zemlje sa najvećim zalihama zlata u središnjoj i istočnoj Europi.

Iz mađarske središnje banke navode da je povećanje zaliha zlata nastavak dugoročne strategije usvojene 2018. godine, kad su zlatne rezerve uvećane deset puta, s 3,1 tone na 31,5 tona, nakon čega su ostale na tom nivou sve do ožujka ove godine. To konkretno znači da je Mađarska svoje zlatne rezerve u nekoliko godina uvećala čak 30 puta.

Srbija je donedavno bila lider u susjedstvu po zlatnim rezervama, s vlasništvom od 36 tona plemenitog metala. Prema podacima Narodne banke Srbije, od 2013. godine zlatne rezerve su povećane količinski za 20,7 tona, što znači da su i više nego udvostručene.

Drugo mjesto na među zemljama bivše Jugoslavije zauzima Sjeverna Makedonija koja ima 6,8 tona zlatnih rezervi. Zatim slijede Slovenija s 3,17 tona i Bosna i Hercegovina s 2,98 tona, pa Crna Gora s 1,09 tona. Na posljednjem mjestu je Hrvatska koja je sve svoje zlatne rezerve rasprodala još početkom pretprošlog desetljeća.

Hrvatska Narodna banka je 2001. godine odlučila prodati 13,127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj cijeni od 272 dolara po unci, što je državi pribavilo oko 115 milijuna dolara. Ostatak zlatnih rezervi je prodan 2005. godine po cijeni od 496 dolara po unci, pri čemu je Hrvatska zaradila oko 31 milijun dolara. Da smo te rezerve sačuvali, one bi danas vrijedile oko 735 milijuna dolara.