Svarog je poznat kako jedno od najvećih božanstava Slavena te je smatran gospodarom bogova u slavenskoj mitologiji.

Prema legendi, nakon Roda koji danas predstavlja univerzum, Svarog je nastavio sa stvaranjem svijeta te je postavio dvanaest stupova koji podržavaju nebeski svod. Pored toga, iskovao Sunce koje je postavio na nebo, ali i zvijezde da osvjetljuju noć. Taj zvjezdani kotač okreće Perun.

Nakon što je Svarog završio sa stvaranjem svijeta, svoju ženu Vidu, a po nekim izvorima Ladu, odveo je na Zemlju da joj pokaže što je načinio. Vida je na zemlji usnula san pod krošnjama jednog od stabala i vidjela kako svijetom kroče stvorenja slična Svarogu i njoj.

Nerijetko je Svarog prikazivan s čekićem, jer je prilikom stvaranja zemlje udarao po vrhu Alatir planine, od čijih su iskri nastali i drugi bogovi.

San je prepričala Svarogu, a on se složio da bi upravljanje svijetom trebali prepustiti bićima nalik njima. Od dva stabla Svarog stvori ljude, nijeme i beživotne. Međutim, jednom od njih on udahne život, a drugom Vida. Tako nastadoše muškarac i žena.

Svarog je za Slavene predstavljao boga Sunca, a samim time njegov simbol je Kolovrat – osmerokraka svastika. Ipak, božanske uloge Sunca utjelovili su u nekim predajama Daždbog i Svarožić, sinovi Svaroga i Vide.

Među životinjskim svijetom Svaroga je predstavljao orao, koji se i nalazi na njegovim prsima na statuama.

Kao i u drugih mitologija i naroda, Slaveni su također vrednovali takozvani solarni kult. Praznik posvećen Svarogu je dan zimskog solsticija, odnosno 21. prosinac, dan kada se rađa mlado Sunce koje će tek ojačati.