Sve više zemalja ulaže u zlatne rezerve

Tijekom posljednjeg desetljeća trgovina zlatom bila je stabilna i konstantna, no uslijed sve većih naznaka trgovinskih ratova, nameta na uvoz i gospodarskih sankcija, zlato je u posljednje vrijeme ponovno postalo iznimno tražena roba.

Nakon američke najave o uvođenju nameta na uvoz, Rusija je prodala pola svojih američkih državnih obveznica, u vrijednosti više od 47 milijardi dolara. Istovremeno, ruska središnja banka povećala je zlatne rezerve na 62 milijuna unci, u vrijednosti od 80,5 milijardi dolara, s ciljem da smanji svoju ovisnost o stranim valutama u slučaju geopolitičkih nestabilnosti.

Kina je još jedna od zemalja koja se želi riješiti dolara na globalnom financijskom tržištu. Ako proda svojih 1,18 bilijuna dolara vrijedne američke obveznice, mogla bi i uspjeti u tom naumu.

Rusko povećanje zlatnih rezervi već je pretvorilo tu zemlju u jednu od velesila po pitanju zlatnih rezervi, s ukupno 5,6 posto svjetskog zlata u svojim rukama.

No, vrijednost zlatnih rezervi odavno je postala jasna i drugim zemljama, primjerice, zlatne rezerve SAD-a i Njemačke iznose 70 posto vrijednosti središnjih banaka. Ako dođe do trgovinskog rata, te zemlje su spremne.

Manje zemlje također su odlučile pratiti trend kupovine zlata. Kirgistan, jedna od post-sovjetskih država čije je gospodarstvo usko vezano s uvozom iz Kine i Rusije, odlučila je zaštititi svoje gospodarstvo ulažući u zlatne rezerve.

Istodobno, Hrvatska nema zlatnih rezervi, a one koje je imala je 2001. godine prodala za pet puta manju cijenu nego što zlato danas vrijedi.