Švedske državne škole mogle bi prestati predavati srednjovjekovnu i antičku povijest kako bi se napravilo mjesta za podučavanje „postomodernističkih i demokratskih vrijednosti“.

U novom kurikulumu predloženom za švedske osnovne škole u potpunosti je izostavljena povijest od prehistorije do osamnaestog stoljeća, a fokus je stavljen na podučavanje o bliskoj prošlosti i društvenim znanostima.

Povijest je još ranije izgubila prioritet u švedskim školama, a novi kurikulum predviđa da školarci uopće neće učiti o stvarima kako što su Rimsko carstvo ili pak doba Vikinga.

Time bi se trebalo osloboditi prostor za nova obrazovna poglavlja koja se bave temama kao što su imigracija, okoliš, klimatske promjene, rušenje normi, kritička teorija, demokratske vrijednosti i rodne uloge. Naglasak će biti na postomodernističkom pogledu na društvu, a satovi povijesti fokusirati će se na zapadnjački kolonijalizam, nacionalizam i trgovinu robljem, odnosno drugim riječima pribijanje nepostojeće krivnje malim Šveđanima.

Prema objašnjenju nadležnih, povijest je „preopsežna i previše opterećuje učenike“, te je stoga morala biti „pročišćena“, a navodno je izbacivanje ranije povijesti „najbezbolnije riješenje“. No nisu svi oduševljeni ovakvim riješenjem, koje je izazvalo puno kritika od strane samih profesora povijesti, koji su to nazvali „bizarnom idejom koja učenike lišava povezanosti sa svojim nasljeđem“.

Ako nemate spoznaju o prošlosti, ne možete cijeniti budućnost“, pojasnila je Jenny Wallensten, stručnjakinja za antičku povijest za Švedskog institute u Ateni, te je dodala je prijedlog kurikuluma „apsurdan“.

Kurikulum je komentirao i bivši ministar obrazovanja Jan Björklund, objasnivši da je sličan kurikulum predložen i u vrijeme dok je on bio na funkciji ministra, ali da ga je on odbio.