Takozvani „maloljetnici bez pratnje“ iz Afganistana postali su „prijetnja za sigurnost“ švedskog društva nakon što su „nestali“ u kriminalnom podzemlju. Mnogi od njih postali su dijelom „rastućeg društva u sjeni“ gdje su se odali zloporabi droga i kriminalu, piše Aftonbladet.

Prema zakonu o kojeg je progurala stranka Centra, oko 10.700 afganistanskih imigranata, koji su u zemlju stigli bez ikakvih osnova, trebalo je dobiti dozvole za boravak. Međutim, iako se veliki dio njih prijavio, jednako veliki dio je dobio odbijenice. Ostanak je odobren za njih 7.500.

Ured za imigraciju u međuvremenu je izgubio trag za oko 800 Afganistanaca koji su dijelom skupine od njih 3.200 predviđenih za deportaciju. Slučaj je predan policiji, budući da im se ne može ući u trag te vlasti ne znaju gdje su.

Neki smatraju da je dio njih otišao u druge europske zemlje, poglavito Francusku, te da se nalaze u tamošnjim prihvatnim centrima. Drugi tvrde da je većina njih skrivena u švedskom kriminalnom podzemlju, gdje se bave kriminalom.

Za 800 njih je sigurno da se ne zna gdje su, dok je brojka izgledno mnogo veća, budući da se neki nisu prijavili za prethodno spomenute dozvole.

Christian Froden, voditelj posebne jedinice granične policije, potvrdio je da policija zna kako mnogi Afganistanci završe u kriminalnim mrežama gdje često rade kao dostavljači unutar narko-mreže.

Matilda Brinck-Larsen, operativna menadžerica nevladine organizacije Agape u Göteborgu, navodi kako samo u centru tog grada ima oko 40 ovisnika o heroinu koji svoju ovisnost financiraju krađama, pljačkama, prostitucijom i robovskim radom.

Zanimljivost je da većina „afganistanskih maloljetnika bez pratnje“ zapravo nisu uopće Afganistanci, već Iranci, tvrdi Brinck-Larsen.

Policija je u potrazi za čak 11.000 stranaca kojima je određena deportacija iz Švedske.