Švedska: Vlasnik trgovine odbio feministici prodati haljinu jer ne nosi veo

Soheila Fors | © Rickard L Eriksson
Soheila Fors | © Rickard L Eriksson

Feministica Soheila Fors doživjela je kulturološki šok nakon što je pokušala kupiti haljinu u trgovini odjećom čiji je vlasnik muslimanski imigrant iz Somalije. Haljinu nije kupila jer nije nosila – veo, piše News24.

Fors, koja je inače iranskog porijekla, ispričala je svoje iskustvo:

Žena u trgovini pokazala mi je što nude i pronašla sam jednu haljinu koja mi se sviđala. Dok sam stajala pored haljina, prišao mi je muškarac koji je vjerojatno vlasnik te rekao prodavačici: ‘Njoj nećemo prodavati. Ona ne nosi hidžab’.


Widget not in any sidebars

Fors ističe kako je razumjela što muškarac govori jer somalijski jezik ima određene poveznice s arapskim jezikom.

Prodavačica se potom obratila Fors i rekla je kako u toj trgovini ne može ništa kupiti.

Zamislite da odete u trgovinu i ne možete kupiti hranu i mlijeko,“ odgovorila je Fors prodavačici. „Švedska je demokracija,“ odgovorila je prodavačica. „Da, da, demokracija je. Ulazim sa ili bez hidžaba,“ odgovorila je Fors.

Fors je potom cijeli događaj usporedila s povratkom u „iransku vjersku represiju,“ ističući kako je čitav događaj pokrenuo lavinu loših uspomena.

Zamislite da društvenu reakciju i bijes koji bi nastao kada bi švedski poduzetnik diskriminirao nekoga zbog odjeća, vjere, spola ili spolne orijentacije. Ili vjerska sloboda i demokracija znače da neki imaju pravo diskriminirati?“, zanimljivo se pita Fors.

Povezana slika
Ilustracija | © Getty

Svoju priču podijelila je na društvenim mrežama, a mnoge žene javile su joj se sa sličnim iskustvima. Fors je odbila navesti ime grada u kojem je doživjela oe neugodnosti, jer, kako sama tvrdi, ne želi imati problema sa zakonom (!).

Mnogi su zahtijevali da prijavim diskriminaciju. Neću to učiniti jer sam sigurna da će već ovo isticanje negativno djelovati na ranjive žene. Ono će također dovesti do sukoba između mojih sunarodnjaka i skupine Somalijaca,“ napisala je Fors.

Postoje drugi načini koji su legalni. Na primjer, možemo iskoristiti našu potrošačku moć. Pobrinut ćemo se da vlasnici trgovina ne diskriminiraju kupce prije nego što posluju s njima.

Unatoč nizu upozorenja, sve ljevičarske skupine i dalje se nastoje solidarizirati i poistovjetiti s radikalnim islamskim svijetom, čiji vjerski tekstovi i zakoni narušavaju praktički svaki oblik slobode u koju oni vjeruju.

Vjerojatno najveća kontradiktornost leži upravo u činjenici da niti jedna feministička skupina nije svoju pažnju nikad usmjerila na recimo stvarni izvor masovnog vala silovanja u Švedskoj, ali niti očiti problem radikalne islamizacije, uslijed koje žene postaju predmet očitog tlačenja, barem što se tiče uobičajenih feminističkih načela.

Autor: Tribun