Razine plinova koji zagrijavaju klimu u atmosferi dosegnuli su rekordne razine u 2020. godini, objavila je Svjetska meteorološka organizacija.

Koncentracija ugljičnog dioksida, najvažnijeg stakleničkog plina, sada je 50% viša u odnosu na vrijeme prije industrijske revolucije. Razine metana više su se nego udvostručile od 1750.

Prema trenutnoj stopi povećanja koncentracija stakleničkih plinova, do kraja ovog stoljeća vidjet ćemo porast temperature daleko iznad ciljeva Pariškog sporazuma od 1,5 do 2 stupnja celzijusa.

Moramo svoju predanost transformirati u djelovanje koje će utjecati na stakleničke plinove. Moramo revidirati naše industrijske, energetske i transportne sustave i cjelokupni način života, potrebne promjene su ekonomski prihvatljive i tehnički moguće.

Spaljivanje ugljena, nafte i plina najveći je izvor CO2, koji je navodno uzrok 66% globalnog zagrijavanja. Otprilike polovica CO2 iz ljudskih aktivnosti ostaje u atmosferi, a drugu polovicu upijaju oceani i biljke na kopnu.

Metan stvara 16% globalnog zagrijavanja, a većina njegovih emisija uzrokovana je aktivnostima kao što su uzgoj stoke i proizvodnja fosilnih goriva.

Drugi veliki staklenički plin je dušikov oksid, odgovoran za 7% globalnog zagrijavanja. Te emisije uglavnom dolaze od prekomjerne upotrebe kemijskih gnojiva u poljoprivredi i stočnog gnoja. Podatke o stakleničkim plinovima prikuplja WMO-ov Global Atmosphere Watch Program.