U 2019. kućanstva su potrošila 117 milijardi eura, 0,8 posto BDP-a Europske unije, na alkoholna pića u EU. A ova svota ne uključuje alkohol konzumiran u barovima, restoranima, hotelima itd.
Istraživanje Eurostat-a zaključilo je da je prosječno kućanstvo u EU potrošilo 1,6% svojih izdataka na alkoholna pića. Međutim, postoje značajne razlike između država članica.
Primjerice, u Hrvatskoj je taj broj 2,9%, gotovo jednako visok kao u Finskoj ili Mađarskoj.
Zanimljivo je da su na prvom i drugom mjestu Latvijci i Estonci. Njihova kućanstva na alkohol troše gotovo 5%, što je tri puta više od europskog prosjeka. Ispred Hrvatske su još Litva, Češka i Poljska.
Nadalje, ova stopa je najniža u Grčkoj i Italiji, s manje od 1%. Naravno, to ne znači da ljudi u baltičkim državama piju više od Talijana i Grka. Podaci vjerojatno pokazuju da potonji radije piju alkoholna pića u barovima, restoranima, kafićima itd. Budući da je Eurostat-ovo istraživanje iz 2019. godine, kada nije bilo epidemije, to ima smisla.
Zanimljivo je da se u Latviji i Litvi u posljednjih deset godina smanjila potrošnja alkohola. Primjerice, 2009. godine, u slučaju ove dvije zemlje, iznosili su 5,5% i 6,3% troškova kućanstva.
Međutim, u Rumunjskoj se potrošnja najviše povećala u Europi u posljednjih deset godina. U 2009. kućanstva su potrošila samo 2,1% prihoda na alkohol, no ta je stopa porasla na 2,6% do 2019.
Procjene sugeriraju da u Hrvatskoj ima oko 250.000 alkoholičara, te alkoholizam predstavlja i najčešću ovisnost u zemlji. Od te brojke tek oko 8 posto njih se liječi. Mnogo je veći broj muških ovisnika, točnije, čak 4 puta više od žena.
