Strastveni pritisak iz Bruxellesa da primi Ukrajinu u Europsku uniju doveo bi do transfera 186 milijardi eura u Kijev iz drugih država članica uz milijarde koje su se slile u zemlju za subvencioniranje ratnih napora protiv Rusije.
Prema procurjelim internim procjenama iz tajništva Vijeća EU-a o troškovima primanja devet novih zemalja u blok, mnoge države koje su do sada bile neto korisnici transfera bogatstva trebale bi početi slati svoje ograničene resurse u inozemstvo, a bogatija gospodarstva poput Francuske, Njemačke i Nizozemske morale bi značajno povećati svoje strane doprinose.
“Sve države članice morat će plaćati više i primati manje iz proračuna EU-a; mnoge države članice koje su trenutno neto primatelji postat će neto uplatitelji”, navodi se u dokumentu u koji je imao uvid Financial Times.
Procjene povećanog proračuna za multinacionalni financijski okvir za prijem devet novih nacija, koje bi uključivale Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju kao i šest balkanskih država, Srbiju, Kosovo, BiH, Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, iznosile bi ukupno 256,8 milijardi eura, prema EU dokumentu. To bi povećalo ukupni proračun sheme raspodjele bogatstva za 21 posto na 1,47 bilijuna eura ili oko 1,4 posto bruto nacionalnog dohotka 36 država članica.
Od toga bi oko 186 milijardi eura bilo poslano samo Ukrajini tijekom sedam godina nakon primanja. Prema sadašnjim strukturama EU-a, Ukrajina bi imala pravo na 96,5 milijardi eura iz Zajedničke poljoprivredne politike EU-a i najmanje 61 milijardu eura za poboljšanje svoje infrastrukture iz takozvanih kohezijskih fondova. To bi također značilo da druge države članice više ne bi imale pravo na takva sredstva za infrastrukturu, uključujući Češku, Cipar, Estoniju, Litvu, Maltu i Sloveniju.
Međutim, interni dokument EU-a priznaje da bi poljoprivredne subvencije mogle poslužiti kao pilula koju je teže progutati za sadašnje države članice, koje bi vjerojatno vidjele smanjenje sredstava za farme za oko 20 posto zbog novca koji se šalje Ukrajini i ostalih osam predloženih zemalja.
