Tijekom priprema nove besmislene konvencije COP25 za ponedjeljak u Madridu, UN je za masovne migracije okrivio „klimatske promjene“ koje su navodno izazvali – ljudi.

Klimatske promjene i raseljavanje – kako su povezani?“, pita se UN-ov Ured za migracije (UNHCR) u novom jednominutnom videozapisu.

Klimatske promjene znače da se ekstremni vremenski događaji događaju češće i s većom silom. Rast razine mora, suša, poplave, divlji požari i druge prirodne opasnosti prisiljavaju ljude da napuste svoje domove“, navodi se u videu.

Većina je raseljenih unutar svojih zemalja, ali ljudi također mogu prijeći granice da bi pronašli sigurnost“, stoji u tekstu. „Klimatske promjene mogu također pojačati sukobe jer se ljudi bore za oskudne resurse.“

Kada katastrofe reagiraju na učinke sukoba i nasilja, neki ljudi koji bježe u ovom kontekstu mogu postati izbjeglice“, kaže se.


Bivši dužnosnik UN-a tvrdi kako su humanitarci zlostavljali preko 60.000 djece u 10 godina


Kao primjer potvrde ovih laži, UNHCR je ubacio kratki isječak žene iz Zimbabvea po imenu Dragocjeni Ryrhayo, koja je zbog poplave bila prisiljena otići od kuće.

Spavala sam, a zatim voda odlazi u kuću. Tada se probudimo i bježimo“, izjavljuje Ryrhayo, kao da je riječ o nekoj atipičnoj pojavi koja se nikad u povijesti nije dogodila nigdje na Zemlji, sugerirajući pritom da je tome uzrok laž zvana „klimatske promjene“.

Ironično, statistika padalina u Zimbabveu kroz period od 100 godina, pokazuje da je njihov godišnji prosjek u blagom opadanju još od 1901., pa se pripisivanje poplava „klimatskim promjenama“ koje su tobože izazvali ljudi može opravdano smatrati – neznanstvenim.

Međutim, svi se mogu složiti da se stvarni učinak „klimatskih promjena“ mora mjeriti s obzirom na njihov utjecaj na ljudske živote. Jedna značajna mjera za to su godišnji smrtni slučajevi uslijed ekstremnih vremenskih događaja, jer broj smrtnih slučajeva predstavlja krajnji utjecaj na ljudska bića. Ono što ipak nalazimo jest da je smrt zbog vremenskih prilika opala u posljednjih 100 godina na samo djelić njihovih prijašnjih brojeva.

Godine 1900. od ekstremnih vremenskih pojava umrlo je 1,27 milijuna ljudi, dok je u posljednjem desetljeću prosječna smrtnost kod takvih događaja na globalnoj razini iznosila 60.000, unatoč činjenici da se svjetska populacija povećala pet puta, sa 1,6 milijardi 1900. na 7,7 milijardi u 2019. godini.

Drugim riječima, ako pogledamo broj umrlih od ekstremnih vremenskih pojava od 1920-ih do današnjih dana, nalazimo da su se broj smrti i stope smrtnosti eksponencijalno smanjivali.

Broj smrtnih slučajeva i stopa smrtnosti u odnosu na ekstremne vremenske uvjete. | Izvor: Reason.org

Naime, godišnji broj umrlih smanjio se sa 484.900 na 35.700, što je pad od 92,6 posto, dok je stopa stopa smrtnosti na milijun ljudi pala sa 241,5 na 5,4, što je pad od nevjerojatnih 97,8 posto.

Jedan nedvojbeni zaključak iz ovih podataka jest da se ljudski rod izuzetno dobro nosi s ekstremnim vremenskim događajima, bez obzira na njihovo povećanje.