Godišnji prijenos sredstava iz bogatih u siromašne zemlje, počevši od oko 2 bilijuna dolara do 2030. i povećavajući se nakon toga, potreban je za klimatsku “pravdu”, prema izvješću koje podržavaju UN objavljenom u utorak.

Kina je posebno isključena iz zahtjeva za reparacijama, što uključuje poreze kompanijama fosilnih goriva na njihov globalni “ugljični profit”, iako emisije stakleničkih plinova komunističke države sada premašuju cijeli ostatak razvijenog svijeta zajedno.

Samo prvi bilijun dolara trebao bi doći od bogatih zemalja, ulagača i multilateralnih razvojnih banaka, navodi se u analizi koju su naručili Britanija i Egipat, domaćini klimatskog summita UN-a 2021. u Glasgowu i ovotjednog događaja COP27 u Sharm el-Sheikhu u Egiptu.

Daljnjih 1,4 bilijuna dolara tada mora potjecati iz domaćih privatnih i javnih izvora, navodi se u izvješću.

Nova analiza od 100 stranica, Financije za klimatske akcije, predstavljena je kao investicijski nacrt za postizanje ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma o ograničavanju porasta globalnih temperatura ispod dva stupnja Celzijusa, i na 1,5C ako je moguće.

“Bogate zemlje trebale bi shvatiti da je u njihovom vitalnom interesu – kao i pitanje pravde s obzirom na ozbiljne utjecaje uzrokovane njihovim visokim razinama sadašnjih i prošlih emisija – ulagati u klimatske akcije na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju”, rekao je jedan od voditelja izvješća, ekonomist Nicholas Stern, koji je također autor značajnog izvješća o ekonomiji klimatskih promjena.