Svijet bilježi porast bolesti koje se prenose sa životinja na ljude poput koronavirusa, upozorio je UN, pozivajući vlade da poduzmu aktivne mjere kako bi spriječile buduće pandemije.
U novom izvješću objavljenom u ponedjeljak, UN-ov program zaštite okoliša (UNEP) i Međunarodni institut za istraživanje stočarstva (ILRI) zajedno su identificirali sedam trendova odgovornih za takve bolesti, poznate kao zoonotic.
To uključuje rastuću potražnju za životinjskim proteinima, ekstrakciju prirodnih resursa i urbanizaciju, intenzivnu i neodrživu poljoprivredu, iskorištavanje divljih životinja, povećana putovanja i transport, promjene opskrbe hranom i – klimatske promjene.
„Znanost je jasna da ako nastavimo s eksploatacijom divljih životinja i uništavanjem naših ekosustava, onda možemo očekivati da ćemo u godinama koje predstoje neprestano gledati prijelaz ovih bolesti sa životinja na ljude“, izjavila je u izjavi izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.
„Bili smo upozoreni da trenutna pandemija nije bila upitna hoće li se dogoditi, već kada. A ljudski ne neuspjeh ono što smo predvidjeli, ali nismo bili spremni“, dodala je.
„Kako bismo spriječili buduće epidemije, moramo postati mnogo više promišljeni o zaštiti prirodnog okoliša.“
Koronavirus, za kojeg se službeno smatra kako je nastao kod šišmiša, zarazio je više od 11 milijuna ljudi i ubio najmanje pola milijuna širom svijeta, prema Sveučilištu Johns Hopkins.
Ali to je samo jedna u sve većem broju bolesti – uključujući ebolu, MERS, groznicu zapadnog Nila, Zika, SARS i groznicu Rift Valley, koje su posljednjih godina prešle sa životinja na ljudsku populaciju, navodi se u izvješću.
Oko 60 posto poznatih zaraznih bolesti kod ljudi i 75 posto svih zaraznih bolesti u nastajanju potječe od životinja, prema UNEP-u, uglavnom zbog povećane interakcije između ljudi, životinja i okoliša.
„Dok su mnogi u svijetu bili iznenađeni COVID-19, oni među nama koji rade s bolestima životinja nisu. To je bila vrlo predvidljiva pandemija,“ rekla je Delia Randolph, veterinarska epidemiologinja ILRI-ja i glavni autor izvještaja.
Randolph je opisala „vrlo jasan trend“ od 1930-ih koji je pokazao da 75 posto ljudskih bolesti u nastajanju potječe iz divljine.
U izvješću se također navodi da je Afrika – dom velikog dijela netaknutih prašuma na svijetu kao i brzo rastuća ljudska populacija – izložena velikom riziku od pojačane pojave zoonotskih bolesti, ali bi mogla pružiti i rješenja.
„Svojim iskustvom s ebolom i drugim rastućim bolestima, afričke zemlje demonstriraju proaktivne načine upravljanja izbijanjem bolesti“, rekao je generalni direktor ILRI-a Jimmy Smith.
Štoviše, Afrika je poznata kao sredina u kojoj lokalno pučanstvo napada liječnike i drugo stručno osoblje zbog raznih praznovjerja i glasina.
Prema UNEP-u, oko dva milijuna ljudi, uglavnom u zemljama u razvoju, umire svake godine od bolesti koje prelaze sa životinja na ljude.
Samo u posljednja dva desetljeća, zoonotske bolesti uzrokovale su ekonomske gubitke više od 100 milijardi dolara. To ne uključuje troškove pandemije COVID-19, za koju se očekuje da će dostići 9 trilijuna dolara u sljedećih nekoliko godina, navodi se u izvještaju.
U tu svrhu preporučeno je 10 koraka za sprečavanje budućih epidemija, uključujući poticaje za održivo korištenje zemljišta, ulaganje u interdisciplinarne pristupe, pojačano nadgledanje prehrambenih sustava, razvoj alternativa za sigurnost hrane i jačanje održivog suživota poljoprivrede i divljih životinja.
