Bjelorusija je jedina europska zemlja koja je u potpunosti odbacila ideju u uvođenju mjera restrikcija s ciljem ograničavanja širenja korona virusa. Jedina europska zemlja koja je donekle krenula istim putem bila je Švedska, no za razliku od Bjelorusije Švedska je ipak uvela neke restrikcije i preporuke za svoje građanstvo. Bjeloruska vlast je pak u potpunosti odlučila negirati postojanje prijetnje globalnih razmjera i apokaliptičnih posljedica koje su mnogi zapadni mediji i političari predviđali.

Primjerice samo, bjelorusko nogometno prvenstvo nastavilo se odigravati, i to pred punim stadionima, dok su u drugim zemljama takve manifestacije bile nezamislive. Krajem travnja i početkom svibnja, dok je epidemija u Europi još bila u punom jeku, u glavnom gradu su se održavale vojne parade i svečanosti proslave pravoslavnom Uskrsa.  U toj zemlji nastavile su raditi tvornice, farme, škole, trgovine i restorani kroz cijelo vrijeme trajanja epidemije, a vlasti su jasno dale do znanja da će u protivnom posljedice po gospodarstvo biti nesagledive. Vlasti su doduše preporučale, no nisu prisiljavale građane na primjenu individualnih mjera zaštite, poput društvenog distanciranja i nošenja zaštitne opreme.

Unatoč epidemiji nogometna liga u Bjelorusiji nastavlja punom parom

Zapadni mediji, kao i političari, predviđali su Bjelorusiji opći pomor i optuživali vlast na čelu s predsjednikom Lukashenkom da zanemaruje dobrobit svojeg naroda. No, je li se taj pomor doista dogodio i kakav je epilog epidemije u toj zemlji?

Do prošlog petka u Bjelorusiji je provedeno 512.000 testiranja na COVID-19, što je oko 5,3 posto ukupne populacije te zemlje od 9,4 milijuna ljudi. Ukupno je registrirano 40.700 zaraženih, dok su s tim danom preminule 224 osobe kod kojih je utvrđen COVID-19. U vrijeme pisanja ovog članka u toj zemlji je zaraženo 43.400 osoba, dok je preminulo 240 osoba.

To znači da je unatoč nedostatku restriktivnih mjera kojih smo sami bili svjedoci, bjeloruski postotak infekcije je usporediv sa zemljama koje su primijenile neke od najstrožih restriktivnih mjera društvenog distanciranja, poput Španjolske, Belgije, SAD-a, Italije i Velike Britanije.

Što se pak tiče stope smrtnosti, ako je vjerovati bjeloruskim službenim podacima, Bjelorusija ima jednu od najnižih stopa smrtnosti od COVID-19 u čitavom svijetu. Od 49 zemalja u kojima je zabilježeno više od 10.000 slučajeva, Bjelorusija se po stopi smrtnosti po glavi stanovnika nalazi na 45. mjestu, iza nje su samo Kuvajt, Katar i Singapur.

Istovremeno, Bjelorusija je zabilježila manje smrtnih slučajeva od Južne Koreje i Danske, gdje je zabilježeno tri i pol puta manje zaraženih, kao i Izraela i Japana, gdje je zabilježeno duplo manje zaraženih.

Glede ukupne smrtnosti, samo 0,5 posto zaraženih umrlo je od COVID-19 i komplikacija nastalih uslijed zaraze s COVID-19, što predstavlja ukupnu stopu smrtnosti od 25 osoba na milijun stanovnika, što je daleko manje od razvijenih zapadnih zemalja poput Belgije (819 smrti na milijun stanovnika), Španjolske (580 smrti na milijun stanovnika), Velike Britanije (575 smrti na milijun stanovnika), Italije (554 smrti na milijun stanovnika) i Francuske (442 smrti na milijun stanovnika). Hrvatska ima stopu smrtnosti od 25 preminulih osoba na milijun stanovnika.

Lukashenko optužio globalne elite da koriste pandemiju za preoblikovanje svijeta

I dok Zapad optužuje bjeloruske vlasti da skrivaju stvarni broj preminulih manipulacijom statističkih podataka, mi ćemo ovdje pokušati objasniti zbog čega je Bjelorusija uspjela efikasno prebroditi epidemijsku krizu unatoč neprimjeni restriktivnih mjera.

Ponajprije moramo shvatiti da je Bjelorusija centralistički upravljana zemlja koja je naslijedila socijalistički oblik zdravstvenog sustava, čiji je sastavni dio specijalizirana struktura epidemiološke zaštite.

Natalya Zhukova, voditeljica sanitarnog odjela ministarstva zdravstva objasnila je još u ožujku da bjeloruske gradske bolnice u svojoj službi imaju liječnike koji su se specijalizirali u epidemiologiji, dok veliki regionalni i republički medicinski centri imaju čitave infektivne odjele specijalizirane za iznimno teške bolesti. Liječnici u tih odjelima desetljećima su se usavršavali i bavili organizacijom preventivnih mjera u slučaju hitnoća izazvanih infektivnim bolestima, i te službe se nalaze u stalnoj pripravnosti.

Pored toga, bjeloruski zdravstveni sustav posjeduje vojsku od 38.000 liječnika i 115.000 ostalog medicinskog osoblja, te 75.600 liječničkih kreveta, 2.000 ventilatora i 599 bolnica. Bjelorusija ima značajno veći broj liječnika po glavi stanovnika od zapadnoeuropskih zemalja, točnije 41 liječnika na 10.000 stanovnika, dok SAD, Velika Britanija, Španjolska i Italija imaju 24,5, 28,1, 33 i 37,6 liječnika na 10.000 stanovnika.

Bjeloruske vlasti prošli su tjedan objavile da se situacija s korona virusom u zemlji stabilizirala, te da će dio bolničkih sustava preusmjerenih na borbu protiv epidemije biti rasformiran jer više nije potreban, te da će nastaviti s normalnim radom.

Uzevši u obzir prethodno navedeno, dalo bi se zaključiti da uspjeh borbe protiv smrtnosti koronavirusa u manjoj mjeri ovisi o restriktivnim mjerama društvenog distanciranja, koliko o stručnosti i efikasnom funkcioniranju zdravstvenog sustava.