Bruto inozemni dug Hrvatske u srpnju je 75. mjesec zaredom pao te iznosi oko 39.4 milijarde eura. Istovremeno se Hrvati padom kamata sve više kreditno zadužuju.

Analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK), pokazala je kako je vanjski dug Hrvatske 75. mjeseci u postupnom padu te da je pritom drug središnje banke smanjen za 14.9 posto, dok je u ostalih monetarnih institucija zabilježen pad od 12.7 posto, prenosi Poslovni Dnevnik.

Najveći dio duga od 35.1 posto otpada na opći državni sektor, dok ostali sektori imaju udio od 34.6 posto. Monetarne institucije imaju udio od 9 posto, dok središnja banka ima 4.6 posto udjela. Ostatak od 16.7 posto otpada na izravna ulaganja. U analizi se navodi kako je time razina duga pala na onu iz 2008.

Analitičari tvrde kako očekuju da će se pad duga nastaviti zbog „povoljnih uvjeta na domaćem financijskom tržištu.

U isto vrijeme, državljani Hrvatske se sve više kreditno zadužuju, čime se svota popela na 122.6 milijardi kuna, što je za 4 posto više nego lani te je ujedno i najveća zaduženost kućanstava od prosinca 2015. godine, prenosi portal Novac.

Analiza HGK pokazala je da najveći broj kredita otpada na stambene, dok su revolving i potrošački krediti te krediti po kreditnim karticama mnogo manje zastupljeni.

Najviše kredita podiže se za kupovinu stanova, ukupno 43 posto, a čak 37 posto čine gotovinski nenamjenski krediti.

Iz HGK tvrde kako su razlozi ovakvih zaduživanja niske kamatne stope, posebice za čiste kunske stambene kredite. Štoviše, čak 92 posto svih kredita odobrenih ove godine bili su čisti kunski.