Unutar jednog desetljeća, broj norveških općina i gradova koji troše više od polovice svog proračuna za socijalnu pomoć na osobe imigrantskog porijekla porastao je sa 17 na 123. Istodobno, iznos socijalne pomoći isplaćene toj demografskoj skupini više se nego udvostručio i dosegao 460 milijuna dolara.

Iako manje od 1 od 5 stanovnika Norveške (oko 17 posto) ima useljeničko podrijetlo, oni sada primaju više od polovice (58 posto) sve socijalne pomoći dostupne u zemlji, ukazuju nove statistike.

U ime nacionalno-konzervativne Stranke napretka, Statistička uprava Norveške pomnije je razmotrila korištenje socijalnih davanja u norveškim općinama u razdoblju 2009.-2019. To uključuje sva sredstva privremene potpore koja se daje ljudima koji ne mogu sami sebi osigurati egzistenciju.

Tijekom deset godina, broj korisnika socijalne pomoći s imigrantskim porijeklom povećan je za 70 posto, dok je primatelja među općom populacijom postalo manje. To se poklopilo s razdobljem rekordno visoke imigracije, uključujući migrantsku krizu 2015., izvijestile su novine Nettavisen.

U 2009. godini nešto više od 1,8 milijardi norveških kruna (210 milijuna dolara) socijalne pomoći isplaćeno je osobama s imigrantskim porijeklom. Deset godina kasnije taj se broj više nego udvostručio na 4 milijarde NOK (460 milijuna USD). To znači da na osobe s imigrantskim porijeklom otpada gotovo cijelo povećanje proračuna socijalne pomoći u norveškim općinama.

U 2009. godini jedva 17 općina u Norveškoj potrošilo je više od polovice svog proračuna za socijalnu pomoć na osobe imigrantskog porijekla. Do 2019. taj je broj narastao na 123 općine. U općini Vik u zapadnoj Norveškoj imigranti primaju rekordnih 89 posto dostupne socijalne pomoći. U Oslu tri četvrtine socijalne pomoći (75 posto) ide useljenicima.