Za dvije godine završava ograničenje na prodaju zemljišta državljanima Europske unije, te se stoga očekuje značajan porast cijena zemljišta, što se već i primijeti.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da hektar livade u prosjeku košta 16.730 kuna ili gotovo 50 posto više nego 2016. godine. Oranice su najskuplje, jer za njih treba izdvojiti 25.824 kune, ali u četiri godine cijena joj je porasla tek 20 posto. Za 15.025 kuna može se nabaviti hektar pašnjaka, koji je od 2016. poskupio 30 posto.

U usporedbi s cijenama diljem Europske unije, Hrvatska je najjeftinija. To znači, primjerice da će slovenski poljoprivrednik hektar zemlje u Sloveniji platiti 18.752, dok to isto košta u Hrvatskoj 3.359 eura. Stranci su već počeli kupovati naša zemljišta posredstvom tvrtki koje su otvorili u Hrvatskoj.

Zabrana prodaje strancima produljena je 2020. godine za tri godine da bi se riješio problem povrata, neuređenih zemljišnih knjiga i nedovršene privatizacije, kao i to da bogati stranci ne bi kupili zemlju koja zanima domaće poljoprivrednike.

Ministarstvo poljoprivrede uvjereno je kako nema razloga za brigu jer će Hrvatska i nakon 1. srpnja 2023. godine imati svu moć u svojim rukama i da se ponovo može uvesti ograničenje. U praksi, možemo očekivati masovnu rasprodaju djedovine strancima za relativno sitan novac.